A magyarországi délszlávok néprajza 2. [antikvár]

L)URO SAROSAC Juzni Slaveni u Madzarskoj Sa porijeklom i historijom Hrvata, Srba i Slovenaca u Madzarskoj bavilo se vise istrazivaca (Bernándin Unyi, Ágoston Pável, Ivan Antunovic, J. Dusán Popovic, Antal Hodinka, Tivadar Baranya itd.), alisenije napisao ni jedan historijski ili etnografski rad na tu temu/ Najvise podataka o etnickim grupama nalazi se u zupanijskim monografijama. O naucnoj literaturi mozemo reci da veci dio sadrzi historijske podatke a etnografski podaci nalaze se u manjem broju. Autori historijskih radova su se zadovo-Ijili time da samo navedu naziv etnickih grupa (Sokac ili Bunjevae) a nisu nastojali da poblize odrede razlike medu njima. Vrlo je cesti slucaj da ih sve nazivaju zajednickim imenom ,,Rac", koji pored netacnosti cini mnoge zabune. Radovi etnografskog karaktéra imaju opisno obiljezje. Po nacionalnoj pripadnosti domaci Juzni Slaveni nazivaju sebe Hrvatima, Srbima ili Sloveneima. Prema procjeni Demokratskog saveza Juznih Slavena u Madzarskoj, Hrvati broje 90 000, Srbi 5 000 a Slovenci 5 000 dusa, svega 100 000 osoba. Razlikujemo slijedece etnicke grupe : I Bunjevci: Cine jednu etnicku grupu a zive u slijedecim mjestima : Baja, Bacalmas, Cavolj, Cikerija, Gornji Sentivan, Gara, Kacmar, Vaskút, Matevic. II Sokci : Poznate su cetiri etnicke grupe : a) Bacvanski Sokci: Santovo (ostala sela pripadaju Jugoslaviji). b) Mohacki Sokci : Mohac, Mohacka ada. c) Seoski Sokci : Veliki Kozar, Sáros, Lotar, Birjan, Olas, Erdősmárok, Belvarddula, Minjorod, Vrsenda, Lanjcok, Titos, Maraza, Katolj. d) Podravski Sokci: Kasad, Dolnji Sentmartin, Breme. (Vidi trokut Baranje.) ' UROSEVIC D. 1969: 83—105. Ne pozivajuéi se na moj rad, poglavlje „Sokci i BoS-njaci" u knjizi „Povíjest Juznih Slavena u Madzarskoj" prepisao je iz mog diplom-skog rada „Narodna noánja Bosnjaka iz okoline Peöuha." Koristio se samo sa mojim izvornim djelima.