Dissertationes Slavicae XXIX [antikvár]

Diss. Slav.: Ling. XXIX. Szeged, 2011, 33-38. BOG U HRVATSKIM FRAZEMIMA Ágnes Zsifkovics-Mándity (Mándityné Zsifkovics Ágnes, Miroslav Krleza Horvát Általános Iskola, Gimnázium és Diákotthon, Pécs, [email protected]) 1. O frazemima opcenito Od svih postojecih podrucja jezikoslovlja sistematizirajuca obrada frazeo-logije je najteza zadaca, buduci da je frazeologija ono podracje jezikoslovlja kője se najbrze i najhirovitije razvija. Njezina zanimljivost je upravo u tome sto nam ona sama sluzi s takvim jedinicama (frazemima), sastavijenim od vise clanova, kője nesto znace, ali zasto su te jedinice formulirane bas tako kako jesu, mozda ni-kada necemo uspjeti razotkriti. Najvaznija obiljezja frazema jesu stabilnost, cjelovitost, nerasclanjivost i strogi redoslijed njihovih clanova koji se naiaze u cvrstoj medusobnoj svezi, i samo u iznimnim slucajevima se poneki od tih clanova daju zamijeniti odgovaraju-cim sinonimima ili drugim semanticki bliskim rijecima. 1.1. Prema klasifikaciji J. Melvinger (1989) frazemi se prema svome pod-rijetlu mogu podijeliti u dvije temeljne skupine: prvu skupinu cine iskonski hrvat-ski frazemi koji su naslijedeni iz ranijih razdoblja jezicnoga razvoja, dok drugu skupinu cine frazemi posudeni iz drugih jezika. Obadvije skupine se mogu dalje rasclanjivati na podskupine, pa se tako iskonski hrvatski frazemi razlikuju prema kronoloskim kriterijima na sljedece: a) frazemi iz indoeuropskoga prajezika (najstariji frazemi koji postoje i u drugim, neslavenskim indoeuropskim jezicima - npr. umrijeti svojom smrcu), b) frazemi iz praslavenskoga jezika (frazemi koji postoje i u drugim sla-venskim jezicima - npr. ni cmo ispod nokta), c) frazemi iz povijesnoga razdoblja hrvatskoga jezika (frazemi koji potje-cu iz razdoblja samostalnog razvoja hrvatskoga jezika, a njihovi ekvivalenti ne postoje u drugim slavenskim jezicima - npr. za Kulina bana). Iz drugih jezika posudeni frazemi mogu biti izravne posudenice kője u hrvatski jezik dolaze izravno, bez prevodenja najcesce iz zapadnoeuropskih jezika u grafijski neprilagodenom (npr. poznata izreka J. Caesara: Alea iacta est) ili pri-lagodenom obliku (npr. vikend), ili pak frazeoloski kalkovi tj. frazemi koji su s nekog drugog jezika doslovno prevedeni. 1.2. U klasifikaciji frazema koja se odnosi na njihovu formalnu strukturu, ^ vecina jezikoslovaca se slaze u tome da su dvije temeljne vrste frazema frazemi sa ;i'M strukturom recenice, koji se dijele na komunikacijske i nominacijske frazeme te j frazemi sa strukturom sintagme. Ima, medutim, i takvih strucnjaka, kao sto je pri- [!-.t^ 1