Bővebb ismertető
KOMEMORACIJA U LEDINAMA
Pomen žrtvama fašizma koje su sahranjene u zajedničku grobnicu na južnom rubu naselja Ledine kod Surčina održan je 7. jula, na Dan ustanka naroda Srbije. Na ovom mestu je pre 38 godina streljano 350 Jevreja svih uzrasta, čak i dece, čija imena nisu poznata.
Pomen je organizovao Mesni odbor Saveza boraca NOR u sa-radnji s Jevrejskom opštinom u Beogradu, a prisustvovao je veliki broj Ledinčana, gostiju i članova Jevrejske opštine. Savez jevrejskih opština predstavljao je Aleksandar Mošič, zamenik predsednika, a Jevrejsku opštinu u Beogradu potpredsednici dr Eta Najfeld i ing. Herman Ast.
Posle prigodnog govora Vučiča Ciooviča, predsednika Mesnog odbora Saveza boraca, dr Najfeld je izmedu ostalog rekla:
»Istorija ne pamti tako masovno, sistematično, detaljno ispla-nirano i tako dosledno sprovedeno uništenje šest milióna pripadnika jednog naroda. Čovek se zgrozi nad tom ogromnom brojkom i pita da li se to moglo izbeči. No nemačka sistematič-nost je i to predvidela. Čim je okupator ušao u zemlju, Jevreji su bili evidentirani, a zatim obeleženi žutom trakom. Tada im je zabranjeno kretanje van mesta boravka i na kraju su sabijeni u sabirne logore, a odatle odvedeni u nepovrat, u fabrike smrti.
(J takvoj situaciji nisu postojali gotovo nikakvi uslovi za bilo kakvo spasavanje ili masovniji otpor. Pa ipak, uz tu nemoč, u mraku zverstava i nehumanosti, ponosimo se da smo u porob-Ijenoj Evropi učestvovali u dva ustanka. Godine 1943. digla se gladna i bolesna masa od četrdeset hiljada Jevreja u Varšavskom getu, ne da preživi i pobedi, nego da časno umre sa oruž-jem u ruci. Ravropravno sa svim ostalim narodima i narodnosti-ma Jugoslavije učestvovali smo i mi Jevreji u narodnooslobo-dilačkoj borbi, u ubedenju da se borimo za pravednu stvar: za slobodu, za ravnopravnost, za ljudsko dostojanstvo. To ubede-nje dalo nam je snagu da se borimo i nadu da čemo preživeti i pobediti. Uprkos nemogučim, uslovima života u koje su nas do-vele okupacione vlasti, uprkos ranoj deportaciji i malobrojnosti