kategória
szerző
cím
sorozat
kiadó
ISBN
évszám
ár
-
leírás
Előrendelhető
A mezők bármelyike illeszkedjen
A mezők mind illeszkedjen

Henry Kissinger - Memoari I. (töredék) [antikvár]

Memoari I. (töredék) [antikvár]

Henry Kissinger

 
PredgovorOvo je prva od tri knjige memoara Henryja Kissingera. Ona obuhvaca razdoblje od 1968. do 1975. godine, tj. vrijeme kada se nalazio na duznosti savjetnika za nacionalnu sigurnost Richarda Nixona, tada predsjednika Sjedinjenih Americkih Drzava.Knjiga, hez sumnje, ima povijesnu vrijednost jer je zasnovana na bo-gatoj dokumentaciji koju je Kissinger sistematski stvarao brojnim zabiljeska-ma, izvjestajima, ocjenama i sí, ali kojoj je istodobno davao i pecat svoje neosporno snazne licnosti, svojih shvacanja, prioriteta, ocjena. Sve to...
online ár: Webáruházunkban a termékek mellett feltüntetett fekete színű online ár csak internetes megrendelés esetén érvényes.
2980 Ft
Szállítás: 3-7 munkanap
Részletesen erről a termékről
Bővebb ismertető
PredgovorOvo je prva od tri knjige memoara Henryja Kissingera. Ona obuhvaca razdoblje od 1968. do 1975. godine, tj. vrijeme kada se nalazio na duznosti savjetnika za nacionalnu sigurnost Richarda Nixona, tada predsjednika Sjedinjenih Americkih Drzava.Knjiga, hez sumnje, ima povijesnu vrijednost jer je zasnovana na bo-gatoj dokumentaciji koju je Kissinger sistematski stvarao brojnim zabiljeska-ma, izvjestajima, ocjenama i sí, ali kojoj je istodobno davao i pecat svoje neosporno snazne licnosti, svojih shvacanja, prioriteta, ocjena. Sve to prenosi i na memoare koji, na neki nacin, produzavaju misiju Henryja Kissingera i nakon napustanja njegove sluzbene duznosti i cine njegovo djelo zanim-Ijivim stivom, koje angazira na linijama njegovih ambicija da modelira svijet u kojemu zivi, Zbog toga je i lako uociti da on, u nastojanju da i povijest podredi sebi, svu gradu, podatke i dokaze podreduje tom nastojanju, iako sirokogrudno izjavljuje da ce povijest biti krajnji sudac njegova djela.Sposobnost dra Kissingera, profesora povijesti na Harvardskom sveuci-listu, uociti su prije Nixona i drugi drzavnici u SAD. Njegova lucidnost i analiticke sposobnosti, smjelost u povezivanju povijesti i sadasnjosti i pro-cjena buducnosti privlacili su paznju vladajucih licnosti Washingtona. I Nixon je, poput nekih drugih predsjednika SAD, imao amhicije da bude veliki predsjednik najmocnije drzave svijeta, pa otuda i zelja da u svoj najuzi stab dobije profesora Kissingera, koji ce. raditi u njegovom officeu, u njegovoj sjeni, a da rutinske duznosti ministra vanjskih poslova obavlja William Rogers, od koga je ocekivao poslusnost ali ne i kreativnost.Nixon nije volio diplómate, cak ni americke u Washingtonu, nije im vjerovao, kao sto nije vjerovao ni novinarima. Tesko bi bilo reci da mu je takav odnos prema tim profesijama bila vrlina i da ga je to cinilo superior-nim. Kao sto se kasnije pokazalo, to je, i ne samo to, zapravo odrazavalo njegovu nesigurnost u sebe, ali i pokusaj da se izolira od onih koji bi ga mogli ometati u realizaciji njegovih ambicija.Kissinger je bio dovoljno pametan da vec u pocetku svoje karijere u Bijeloj kuci ocijeni svoju delikatnu poziciju i mogucnosti koje mu se pruzaju na duznosti savjetnika za nacionalnu sigurnost. To je onaj povijesni tre-XIm'Iv '' I tíiMü

Termékadatok

Cím: Memoari I. (töredék) [antikvár]
Szerző: Henry Kissinger
Kiadó: Mladost
Kötés: Vászon
Méret: 160 mm x 240 mm
A szerzőről
Henry Kissinger művei
Henry Alfred Kissinger (szül. Heinz Alfred Kissinger, Fürth, 1923. május 27. –) német születésű amerikai Nobel-békedíjas diplomata és politikus. Nemzetbiztonsági főtanácsadó, majd külügyminiszter (Secretary of State) a Nixon-kormányban, mely tisztségében a Watergate-botrány (1974) után a Gerald Ford vezette új kormányban is megmaradt.

Kissinger a bajorországi Fürth városában látta meg a napvilágot Heinz Alfred Kissinger néven, 1923. május 27-én Lous Kissinger és Paula Stern gyermekeként. Zsidó származása miatt a család 1938-ban a nácik elől New Yorkba emigrált. Henry katonai kiképzése során, 1943. június 19-én kapta meg az amerikai állampolgárságot. Bár 15 éves kora óta az Egyesült Államokban él, azóta is érezhető német akcentussal beszéli az angol nyelvet. A New York-i városi Főiskola (City College of New York) hallgatójaként sorozták be 1943-ban. Kiképzése után, immár amerikai állampolgárként a belső elhárítás (Counter Intelligence Corps) 970-es alakulatához került, mint némettolmács. A háború után a Harvardot summa cum laude végezte 1950-ben. Az egyetem Kissingert tartja az egyetlen olyan hallgatójának, aki hibátlanul végezte el tanulmányait, annak ellenére, hogy az utolsó évében egy négyes (B) becsúszott.[1] A mesteri- majd a PhD fokozatot 1952-ben, illetve 1954-ben szerezte meg, ugyanott. Doktori disszertációjának címe A World Restored: Metternich, Castlereagh, and the Problems of Peace 1812–22. volt. Tanulmányai befejeztével a Harvardon maradt, ahol különböző pozíciókat töltött be, miközben több nagyobb állami szervezet tanácsadója is lett.

Liberális republikánusként, és hogy az amerikai külpolitikában nagyobb szerephez jusson, Nelson Rockefeller republikánus jelöltet, New York állam akkori kormányzójának támogatója illetve külpolitikai tanácsadója lett az 1960-as, 1964-es és 1968-as elnökválasztásokon. Richard Nixon 1968-as győzelme után meghívta Kissingert a nemzetbiztonsági tanácsadói székbe, mely a nemzetbiztonsági kabinet vezető székét, ezáltal pedig az elnökhöz tartozó kabinetbe kerülést jelentette.

Első feleségétől két gyermeke született. Jelenleg második feleségével, Nancy Maginnes-el él a Connecticut állambeli Kent városában, ahol saját cégét, a Kissinger Associates nevű tanácsadó vállalatot igazgatja.

Nagy rajongója a New York Yankees baseballcsapatnak, illetve a jelenleg a német másodosztályban szereplő SP Fürth labdarúgócsapatnak, melynek ifikorában egy ideig tagja is volt.
Bolti készlet  
Vélemény:
Minden jog fenntartva © 1999-2019 Líra Könyv Zrt.
A weblapon található információk közzétételéhez, másolásához a működtetők írásbeli beleegyezése szükséges.
Powered by ERBA 96. Minden jog fenntartva.
mobil nézet