Nedovrseni mir [antikvár]

PREDGOVOR Godine 1914, Zaklada Carnegie za medunarodni mir objavila je Izvjestaj Medunarodne komisije za istrazi-vanje uzroka i ponasanja u Balkanskim ratovima 1912. i 1913. Sastavljanje tog dokumenta bilo je povjereno malobro-jnoj Medunarodnoj komisiji kojoj je predsjedavao francuski senator barun d'Estournelles de Constant, koji je inace pred-stavljao svoju zemlju na mirovnim konferencijama u Haagu 1899. i 1907. U uvodu Izvjestaj a ove Komisije d'Estournelles de Constant istice kako nece nikada zaboraviti dojam zalosti i cudenja sto ih je ponio sa sobom s putovanja u balkanske zem-Ije. Sav taj uzas nece prestati, napisao je 1914., sve dok ga Europa bude i dalje ignorirala. Na tője dodao: "Amerikanci su voljni pomoéi da se ovo stanje okonca. Zahvalimo im i postu-jmo ih zbog ovog plemenitog nastojanja." Izrazavajuci zaljenje zbog toga sto su europske sile, tijekom pola stoljeca, u ovoj regiji potrosile "stotine milijardi" za povecanje vojnog arsenala, umjesto da su siromasnim balkanskim zemljama pomogle pri gradnji cesta, plovnih kanala, skola, laboratorija, muzeja, bolnica i u javnim radovi-ma, d'Estournelles de Constant je priznao da bi Izvjestaju Komisije bolje odgovarao naslov "Podijeljena Europa i njena demoralizirajuca akcija na Balkanu". Ali, "kad se sve uzme u obzir", napisao je, takva kritika "mozda bi bila nepravedna". Izvjestaj je zakljucio ovim rijecima: "Zapravo, ni za male drzave, niti za velike zemlje nema spasa niti izlaska iz ove situacije ako se ne ujedine i medusobno ne pomire". Godine 1995. u priblizno istom duhu koji je potaknuo istrazivanje dogadaja iz 1913. i 1914. Zaklada Carnegie i Aspen Institut — zajedno s nekoliko drugih europskih i ameri-ckih zaklada — potakli su ponovno formiranje slicne medunarodne komisije i dali joj mandat da izradi izvjestaj o situaciji na Balkanu i formulira dugorocne mjere koje bi mogle pridonijeti uspostavi traj nog mira na tom podrucju. Ta su nastojanja imala za posljedicu jedinstvenu suradnju: americke i europske zak-