Radnicki pokret u Vojvodini do kraja Prvog svetskog rata [antikvár]

PREDGOVOR U ovoj knjizi opisani socijalisticki radnicki pokret^ na teritoriji Voj-vodine bio je deo pokreta koji se formirao i razvijao u granicama onovre-menih drzavnih teritorija Ugarske, odnosno uze Ugarske, Madarske^, i Hrvatske, u okviru Austro-Ugarske, od kraja sezdestih godina XIX veka do 1918. lako u to doba Vojvodina kao takva nije postojala, nije se raspoz-navala posebnim znamenjima jedne drzavnopravne celine, njena istorija i u oblasti socijalistickog, radnickog pokreta tog vremena moze biti rekon-struisana delima naucne istoriografije, sto se dá visestruko dokazati nepo-bitnim argumentima. Izdvajala se, izmedu ostalog, svojevrsnim elementima uticaj a mnogo-nacionalne sredine, koja se napajala idejama i ostvarenjima pobornika socijalizma iz vise zemalja nego drugde, povezanih nitima nacionalne i klasne solidarnosti. I to u najtezim uslovima aristokratske i burzoaske netrpeljivosti. Jer tada su na ovom tlu, nastanjenom narodima i narod-nostima raznolikog etnickog porekla, pored ucestalih preventivnih i re-presivnih mera od strane vlastodrzaca i vlasnickih stranaka u najvecoj mogucoj meri iskoriscavane duboko ukorenjene nacionalisticke i verois-povedne predrasude, samo da bi se zaustavio zajednicki antikapitalisticki pokret radnika svih nacionalnosti. Socijalisticki, radnicki pokret u krajevima danasnje Vojvodine moze se izdvojiti iz onovremenih okvira uze Ugarske, Madarske, i Hrvatske u tolikoj meri da ga je moguce izdvojeno prikazati u vojvodanskim razmera-ma i zato sto je celo vreme dok je bio razdvojen tadasnjim drzavnim i zupanijskim granicama imao jedinstvena specificna obelezja. I to u oba razdoblja, od kraja sezdesetih do kraja osamdesetih, i od pocetka devede- 1 S obzirom na osobenosti pokreta u zemljama, odnosno krajevima sa nedo-voljno razvijenom radnickom kiásom, narocito u pocetku, ovde se koríste termini: socijalisticki, radnicki pokret. 2 S obzirom na to da je Ugarska u Austro-Ugarskoj obuhvatala i Hrvatsku, zapravo Hrvatsku i Slavoniju — po tadasnjem nazivu — Ugarska bez Hrvatske nazivana je uzom Ugarskom, odnosno Madarskom. Na nazivu Ugarska umesto Ma-darska insistirali su nemadarski narodi, u prvom redu Srbi i Hrvati, da bi i na taj nácin osporili pravo ove visenacionalne drzave sa ízuzetno vellkim brojem naroda nemadarske narodnosti da se zove imenom vladajuce nacije. Istoriografska objek-tivnost nalaze dá ovde koristimo oba naziva uporedo: uza Ugarska, Madarska.