Bővebb ismertető
Francuski knji¾evnik Émile Zola (1840.-1902.) osnivaè je, teoretièar i najveæi pisac knji¾evnog pravca naturalizma. Svojim je ciklusom od 20 romana "Rougon-Macquartovi" (1871.-1893.), meðu kojima se za remek-djelo smatra roman o rudarima "Germinal", u djelo proveo vlastite ideje prema kojima knji¾evnost treba stvarnosti pristupati gotovo poput znanosti, i postigao veliki uspjeh. Izuzetno je va¾an i utjecajan bio njegov doprinos liberalizaciji Francuske i anga¾man u borbi za dru¹tvenu pravdu i napredne ideje, pri èemu se osobito istièe njegova uloga u poznatoj aferi Dreyfus i obraèun s konzervativnim vojnim i politièkim krugovima u èlanku Optu¾ujem! (J'Accuse!) objavljenom 1898. godine. "Germinal" (1885.), trinaesti po redu, a po mnogima i najuspjeliji roman Zolinog ciklusa, smje¹ten je u sjevernu Francusku, u rudarsku i industrijsku regiju u okolici grada Lillea, u 1860-te godine. Pripremajuæi se za pisanje tog romana Zola je nekoliko mjeseci proveo ¾iveæi meðu rudarima, osobno je svjedoèio ¹trajku, te je èak radio u rudarskom oknu. Zola uvjerljivo opisuje zbivanja oko neuspjelog rudarskog ¹trajka i nesreæe u rudniku, iscrpno ocrtavajuæi veliki broj razlièitih likova. Po prvi put u knji¾evnosti opisuje se iznimna, ¹okantna bijeda i te¾ak polo¾aj rudara, kod kojih ¾ivot na rubu gladi i bolesti zbog neljudskih uvjeta rada izaziva gotovo ¾ivotinjske reakcije u ¾udnji za pre¾ivljavanjem, dovodeæi ih u apatièno stanje u kojemu se mire sa svojom sudbinom, pa i sa nasiljem i nepravdom. Sredi¹nji i najuspjeliji "lik"ovog romana su rudarske mase, kolektivni lik u èijem je opisivanju Zola postigao svoj knji¾evni vrhunac. Tematizirajuæi dru¹tvenu nejednakost, Zola zastupa ideje socijalizma i revolucije, premda vizionarski najavljuje sve negativne posljedice koje æe takve ideje kasnije u povijesti donijeti. Preveo: Iso Velikanoviæ. Lektira za 3. razred srednje ¹kole.