Bővebb ismertető
Francuski knji¾evnik Émile Zola (1840.-1902.) osnivaè je, teoretièar i najveæi pisac knji¾evnog pravca naturalizma. Svojim je ciklusom od 20 romana "Rougon-Macquartovi" (1871.-1893.), meðu kojima se za remek-djelo smatra roman o rudarima "Germinal", u djelo proveo vlastite ideje prema kojima knji¾evnost treba stvarnosti pristupati gotovo poput znanosti, i postigao veliki uspjeh. Izuzetno je va¾an i utjecajan bio njegov doprinos liberalizaciji Francuske i anga¾man u borbi za dru¹tvenu pravdu i napredne ideje, pri èemu se osobito istièe njegova uloga u poznatoj aferi Dreyfus i obraèun s konzervativnim vojnim i politièkim krugovima u èlanku "Optu¾ujem!" (J'Accuse!) objavljenom 1898. godine. Roman "Thér?se Raquin" (1867.) prvi je Zolin knji¾evni uspjeh, u kojemu prvi put primjenjuje svoja naèela, takoðer i jedno od najboljih njegovih djela koje mu je u 27 godini donijelo ugled i slavu, te izazvalo skandal. Ovaj roman nije dio njegovog obimnog romanesknog ciklusa "Rougon-Macquartovi", u sklopu kojega je Zola stvorio svoja najuspjelija druga djela. Radnjom smje¹ten u sredinu pari¹ke gradske sirotinje i malograðan¹tine, donosi neobiènu prièu o strasti, preljubu, ubojstvu i samoubojstvu, fizièkom i psihièkom nasilju, koja je izazvala gnu¹anje, ali istovremeno zaintrigirala èitatelje... Autor je stoga drugom izdanju Thér?se Raquin dodao predgovor u kojemu obja¹njava svoja naèela, te polemizira s kritièarima dr¾eæi da su, optu¾ujuæi ga za opscenost, posve pogre¹no shvatili njegove namjere. Taj predgovor se smatra jednim od va¾nijih Zolinih programskih tekstova. Glavni likovi, Thér?se i Laurent, gotovo su ¾ivotinje, strojevi kojima upravljaju nagoni, te je pisac ovim romanom postavio temelje svojem gotovo znanstvenom, "klinièkom" pristupu knji¾evnosti. Preveo: Bo¾idar Zajèiæ. Lektira za 3. razred srednje ¹kole.